 Akvatorij istočne obale Jadranskog mora od poluotoka Savudrije na zapadu i do poluotoka Prevlake na njenom jugoistočnom dijelu pripada teritoriju Republike Hrvatske. Taj prelijepi dio prirode s obalnom linijom od 5790 km ubraja se u najrazvedenije obale na svijetu. Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Ima ih 1.185, a geografski se dijele na 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena.
Premda otoci zauzimaju oko 3.300 km2, tj. 5,8% površine hrvatskog kopna, oni određuju teritorijalno more koje čini gotovo 37% ukupnog prostora Hrvatske (bez otoka teritorijalno more bilo bi za oko dvije trećine manje). Najveći je Otok Krk (410 km2), 77 ih je većih od 1 km2, a svega dvadeset je veće od 20 km2. Zbog velike razvedenosti, obala hrvatskih otoka je duža od obale kopna. Od 5.835 km hrvatske morske obale, čak 4.057 km (69,5%) otpada na obale otoka.
Svi naseljeni otoci istočnog i srednjeg Jadrana pripadaju Hrvatskoj. Njih je 50 i zauzimaju površinu od oko 3.000 km2. Tome treba dodati i 15-ak povremeno (sezonski) naseljenih otoka.
Hrvatska obala i otoci leže u području jadranskog tipa mediteranske klime. Ljeta su vruća i suha, zime blage i vlažne, a insolacija je velika. Posebna klimatska obilježja razlikuju se, međutim, od otoka do otoka, ovisno o strani svijeta, nadmorskoj visini ili izloženosti vjetrovima. Glavni činitelj otočne klime i biljnog pokrova je Jadransko more koje spada u topla mora. Temperatura na površini obično ne pada ispod 10° C ni zimi, a ljeti ne prelazi 25° C. S izuzetkom većih luka, more oko otoka je nezagađeno, kao uostalom i cijeli hrvatski dio Jadrana.
KRK , otok u Kvarnerskoj otočnoj skupini, najveći otok Jadranskog mora;
409 km2 (dug 38 km, širok do 20 km); 16402 stan. Sjeverno od suženja
Vrbnik-Punat pruža se niži, šumovit, plodniji i naseljeniji dio otoka.
Viši, južni dio pretežno je gol, mjestimice pokriven gustom šumom. U
vapnenačkom ravnjaku usječena je Baška draga, koja završava zaljevom
Baške. Najviši je vrh otoka Obzova (569 m), na južnom krškom dijelu.
Kamenita, strma i pretežito ogoljela sjeverozapadna obala nije
razvedena ni pristupačna, a za bure je opasna. Sjeverozapadna i
jugoistočna obala su razvedene. Blag morski utjecaj izrazitiji je na
zapadnoj i jugozapadnoj obali. Prosječna temperatura zraka tijekom
siječnja iznosi 5,6 °C, a srpnja 24,1 °C; godišnja količina oborina
prelazi 1000 mm. Osim Dobrinja sva veća naselja (Krk, Baška, Omišalj , Malinska,
Njivice, Punat, Vrbnik) leže na obali. Krk je prometno dobro povezan s kopnom -
Krčki most koji povezuje kopnenu magistralnu prometnicu (M2) s
magistralnom prometnicom (M29) na otoku od sjevera Baške; trajektne
veze Valbiska-Merag (Cres), Baška -Lopar (Rab); zračna luka Rijeka kraj
Omišlja. Od Šila i Klimna prema Svetom Vidu Moholjice prolazi
regionalna prometnica. Otok Krk je posebno zanimljiv u etnografskom
pogledu (narodni običaji, nošnja, domaća radinost, arhaični čakavski
dijalekt, pjesme i napjevi).
KORČULA, grad i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka, na
poluotočiću kojim je uskom prevlakom spojen s otokom;3232 stanovnika.
Okolno obalno područje je pod borovom šumom. Istočno od luke je mala
skupina otočića. Regionalnom prometnicom povezana sa svim naseljima na
otoku. Luka se sastoji od zapadnoga i istočnoga lučkog dijela. Marina
Korčula nalazi se u uvali na istočnoj strani grada. Trajektom je
povezana s kopnom (Korčula - Orebić).
CRES, otok u vanjskom nizu kvarnerske skupine. Pruža se gotovo
meridijanski od rta Jablanca (Glavina) na sjeveru do rta Suhe na jugu,
u dužini od 68 km; 404,33 km2; 3238 stan. Najviši je vrh na otoku
Gorice (650 m). Duž slabo razvedenih obala, ističu se na istočnoj obali
zaljeva Koromačna, a na zapadnoj Creska luka, Valun, Martinšćica i luka
Ustrine. Pred zapadnom su obalom otočići Zaglav, Galiola, Zeča i
Visoki, pred jugoistočnom Trstenik, pred sjeveroistočnom otok Plavnik.
Na otoku nema voda tekućica; u njegovu je središnjem dijelu prostrano
Vransko jezero (5,75 km2), kojemu je dno 68 m ispod morske razine, a
sadrži oko 200 000 000 m3 vode. Vransko jezero opskrbljuje vodom Cres i
Mali Lošinj. Najveći broj naselja leži u zapadnom dijelu; znatno je
slabije naseljen istočni, odnosno središnji dio. Glavno je naselje na
otoku gradić Cres. Stanovnici otoka bave se pretežno poljodjelstvom
(maslina, vinova loza, povrće). Znatnu gospodarsku važnost imaju
pomorstvo i ribarstvo (konzerviranje ribe u Cresu i Martinšćici).
Brodskim linijama otok Cres povezan je s Lošinjem, Rijekom, Pulom i
Zadrom, a trajektom Porozina-Brestova, Porozina-Rijeka te
Merag-Valbiska (otok Krk). U najnovije vrijeme otok je zbog sve boljih
komunikacija postao privlačan mnogobrojnim turistima.
LOŠINJ, otok u zapadnom nizu Kvarnerskih otoka; 74,68 km2 (dug 31 km);
8134 stan. Od Cresa odvaja ga 11 m širok umjetni kanal (Osorski
tjesnac), koji je premošćen pokretnim mostom. Sa zapadne strane
Privlake prostran je zaljev (dug 5,6 km, širok do 1 km). U zaljevu su
dvije uvale, Kovcanja i luka Mali Lošinj. U nizu uvala južno od zaljeva
ističe se ÄŒikat. Na sjeveru diže se bilo Osoršćica (najviši vrh
Televrina, 588 m), a u jugoistočnom dijelu najviši je ispon Grgošćak
(243 m). U luci Mali Lošinj Privlaka je prokopana te je otok Lošinj
podijeljen u dva dijela; preko prokopa most. Sjeverozapadna je obala
Lošinja strma, stjenovita i zbog nerazvedenosti brodovima ne pruža
zaklon; srednji dio zapadne obale vrlo je razveden. Istočna je obala
položitija od zapadne; u srednjem dijelu nerazvedena i izložena buri, a
u jugoistočnom području brojne su uvale. Ispred jugoistočne obale su
otočići Vele Orjule i Male Orjule, Trasorka, Kozjak i dr. Otok ima
blagu klimu i zimzelenu vegetaciju (mrča, česvina, lovor i dr.), osim
najviših dijelova na sjeveru; oko Velog Lošinja, ÄŒikata i duž
jugozapadne obale borove su šume. Nekad značajan po pomorskoj i
brodograđevnoj djelatnosti, Lošinj potkraj XIX. st. postaje jedan od
otoka na kojem se turizam intenzivno razvija; 1892. Mali i Veli Lošinj
proglašeni su klimatskim mjestima. Uz turizam, u gospodarstvu otoka
znatan udio ima tradicionalna brodogradnja (manji motorni brodovi,
manji sportski brodovi) i ribarstvo. Središte je otoka Mali Lošinj,
izlazna luka za promet lošinjskih naselja sa susjednim otocima. Kroz
otok prolazi regionalna prometnica; trajektna veza (preko Cresa)
Brestova-Porozina, Rijeka-Porozina, Merag-Valbiska te Mali
Lošinj-Zadar. Na Lošinju je izgrađena zrakoplovna luka.
PAG, otok u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini, treći po veličini u
Kvarneru, između Kvarnerića i Velebitskog kanala, u smjeru
sjeverozapad-jugoistok; 284,5 km2 (dug oko 60 km, širok 2-10 km); 7969
stan. Jugozapadna je obala otoka niska, a sjeveroistočna strma i
visoka: na njoj su Paški zaljev (s velikom uvalom Caska) i zaljev Stara
Novalja; na jugoistoku tri su rta. U dolinama i poljima (Novaljsko,
Kolansko, Povljansko, Vlašićko i Dinjiško) uzgaja se vinova loza
(žutica), povrće i voće. Područje poluotoka Luna (20 x 2 km) velikim je
dijelom obraslo maslinama. Na otoku je razvijeno i ovčarstvo (paški
sir, vuna) i vinogradarstvo. Glavna naselja na otoku spojena su cestom
i mostom sagrađenim 1968., dugim 300 m (dužina luka nad morem 195 m)
preko rta Fortica, Ražanca i Posedarja s magistralom. Trajekt:
Prizna-Žigljen. Važne luke i lučice za nautički turizam su: Stara
Novalja, Pag, Caska, Metajna Dinjiška, Stara Povljana, Nova Povljana,
Košljun, Šimuni, Mandre, Novalja i Tovarnele. Od tradicionalnih
umjetnosti ističu se paška šivana čipka (čipkarska škola osnovana
1906.) i novaljska kačkana čipka. Otok je pri svakom vremenu
pristupačan paškim mostom od rta Ošjak na kopnu (kod Miletića) do rta
Fortica na otoku (kod Miškovića), 20 km od grada Paga, središta otoka.
VIR, otok u zadarskom arhipelagu; 22,3 km2 (dug 10,7 km, širok prosječno 4 km); 860 stan. Udaljen
je od Zadra 26 km, a morskim putom (do pristaništa) oko 15 NM. S kopna
je spojen preko Privlačkog gaza lučkim mostom od 1976. godine, čime je
Vir postao sastavnim dijelom kopna. Na istočnom dijelu u Gazu smjestio
se otočić Školjić, pokriven borovom šumom i dugačkom pješčanom plažom,
koja čini posebnost. Otočić je sve do nedavno bio spojen putom s Virom
i za vrijeme oseke bio njegov sastavni dio. Otok Vir je jedan od 300
otoka i otočića Zadarskog arhipelaga, odnosno jedan od 1186 otoka i
hridi u hrvatskom Jadranu. Položen je u Virskom moru u sjeverozapadnom
dijelu Dalmacije. Dvadeseti je po veličini među hrvaskim otocima, a
osmi u Zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlački poluotok od
kojega ga rastavlja 3m dubok i 300m širok Privlački gaz. Od otoka Paga
na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nautičkih milja kanal Nove Povljane. Turistička
ponuda Vira isključivo je privatni smještaj u obiteljskim pansionima i
iznajmljivanju soba, apartmana ili čitavih kuća za odmor, često s
vlastitim sigurnim vezovima za brodove.
Otok Brač spada u skupinu srednjodalmatinskih otoka, a najveći je među
dalmatinskim otocima. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 10 - 12 km;
ukupne površine 395 km2. U njegovoj neposrednoj blizini na kopnu je
najveći grad na istočnoj jadranskoj obali, Split. Otok Brač je vodeća
turistička destinacija na području Dalmacije a turističko središte
otoka je Bol (plaža Zlatni rat). Veća turistička mjesta su: Supetar,
Sutivan, Sumartin, Milna, Murvica, Postira, Povlja, Pučišća itd.
Otok Hvar, kralj među dalmatinskim otocima, poznat je od antike po svom
vaznom strateškom i nautičkom polozaju, bogatstvu slojevitosti
povijesnih razdoblja, kulturnim i prirodnim spomenicima i knjizevnosti.
Zahvaljujući blagoj klimi, toplim zimama i ugodnim ljetima, domaćin je
brojnim gostima, znanstvenicima i putnicima namjernicima koji su
privučeni raskošnom mediteranskom prirodom, bogatom tradicijom i noćnim
životom. Hvar se danas smatra jednim od deset najljepših otoka na
svijetu. Pozivamo vas da istražite ovaj jedinstveni otk koji nudi sve
što je potrebno za nezaboravan odmor. Bez obzira što tražite na svom
odmoru pronaći ćete ovdje; noćni život i arhitektura kozmopolitskog
grada Hvara , izleti brodom na Paklene otoke, pješčane plaže kraj
Jelse, spoj antike i modernog u Starom Gradu, rajske plaže ispod
borovih šuma Zavale, egzotiku južnih padina otoka u mjestima Ivan
Dolac, Sveta Nedilja i Milna, ambijent "male Venecije" u Vrboski vožnja
kroz polja lavande kraj Gdinja, Zastražišća i Bogomolje, mirne skrivene
uvale oko Sućurja, djelić je doživljaja koji vas čeka.
MURTER,
otok u sjeverozapadnom dijelu šibenskog arhipelaga; 18,6 km2 (dug 11
km, širok do 2,8 km); 5192 stan. Od kopna ga dijeli uski Murterski
kanal. Murter je najveće naselje na istoimenom otoku, s najvećim brojem otoka u svom sastavu (preko 170), s velikim brojem pjeskovitih plaža
na svojim obalama (Čigrađa, Slanica, Podvrške...) i velikim brojem
zanimljivih odredišta u svom susjedstvu (nacionalni parkovi: Kornati, Paklenica i Krka; parkovi prirode Telašćica i Vransko jezero; gradovi: Zadar, Šibenik i Split). Smještaj
se nudi u obiteljskim kućama i apartmanima. Ljubitelji tišine i
sportskog ribolova mogu pronaći mir na Kornatima, u ribarskim kućama.
Specijalizirani restorani i gostionice nude obilje gastronomskih
specijaliteteta.
ČIOVO,
otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 28,8 km2 (dug 15,3 km, širok do
3,5 km); 6071 stan. Na otoku su naselja (dio Trogira), Arbanija, Žedno,
Okrug Gornji, Okrug Donji te zaseoci Slatine i Prizidnica. Na zapadnoj
strani otoka su pješčane i šljunčane plaže, najprostranije u zaljevu Saldun.
Manje uvale su Duga, Tatinja i Movarštica. Uz jugozapadnu obalu ima
više otočića (Sveta Fumija, Kraljevac, Galerija i dr.); uz njihove
obale ima pogodnih mjesta za podvodni ribolov. Na istočnoj strani otoka
manje su plaže oko Slatina i Supetarske uvale. Uz pogodnosti za ugodan
odmor i kupanje, Čiovo ima i zanimljive povijesne spomenike. U
obližnjim gradovima, Trogiru i Splitu, nude se dodatni atraktivni
turistički sadržaji. Smještaj je moguć u Arbaniji, Donjem i Gornjem Okrugu, Čiovu, Slatinama (kuće za odmor).
VIS,
otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 90,3 km2 (dug 17 km, širok do 8
km); 4338 stan. Uza zapadnu obalu otoka je prostrani zaljev Komiža s
pješčanim dnom. Glavna naselja na otoku, Vis i Komiža, međusobno su
povezana cestom i brodskim linijama. Ono što predstavlja otok Vis je
čisto i prekrasno more, brojne uvale, šljunkovite i pješčane plaže, te
skrivene "vale" . Sačuvavši svoju ljepotu prave su oaze mira i možda
najveća vrijednost otočke ponude.
Sve posebnosti otočnih ekosustava uočavaju se i na hrvatskim otocima. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike, koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra i još nekoliko biljaka. Na otocima se mogu naći i kamenjare, biljne zajednice koje se sastoje iz bodljikava i mirisna bilja, trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina i drača. Šume alepskog, primorskog i pinaster bora poseban su dio otočne flore. Na hrvatskim otocima prevladava sitna divljač uključujući i grabežljivu, a endemske biljne i životinjske vrste broje se na desetke. Ornitofauna je izuzetno bogata. Najpoznatija, ali i najugroženija vrsta jest bjeloglavi sup na Cresu i Plavniku. Životinjski je svijet uglavnom autohton. Od neseljenih se utjecajem na otočni ekosustav izdvajaju zečevi, jarebice, već poodavno dovedeni mungos, te jeleni i mufloni. Među domaćim životinjama prevladavaju, naravno, ovce i koze, ponegdje na većim otocima i krave, a teret su donedavno nosili magarci ili na većim otocima i konji. Klikom na dolje ispisane tabove želimo Vam dočarati ljepotu hrvatskih otoka.
Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot
mjestaFažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3
km kvadratna (povrsina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij
otpada 80% ukupne površine). Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2.
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi
ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista,
kada su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici
koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje
i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća...za velike Egejske
seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko
plemeHistri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su
došli Kelti i Rimljani i u VI. Stoljeću Hrvati. Na Brijunima postoje
mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i
najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama,
Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz
V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji".
U
sredisnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku sibenskih i zadarskih
otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogocemu posebna skupina otoka
nazvana Kornati.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota,
zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i narocito
bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veci dio Kornatskog
akvatorija proglasen je nacionalnim parkom.
Danas NP "Kornati" zauzima povrsinu od
oko 220 km2 i ukljucuje ukupno 89 otoka, otocica i hridi s priblizno
238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni
dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski
ekosustav.
Otok Ugljan je sastavni dio zadarskog arhipelaga i ujedno najbliži
otok kulturnom i gospodarskom centru županije - gradu Zadru od kojeg
ga dijeli samo nekoliko NM.
Otok ima sedam naselja od kojih je mjesto Ugljan prostorno
najveće i nalazi se na njegovom sjeverozapadnom dijelu koje zbog
svojih reljefnih karakteristika ima najviše sunčanih sati
na cijelom zadarskom akvatoriju.
U različitim kutcima i mnogobrojnim uvalama smjestilo se devet (
Čeprljanda, Lučino Selo Batalaža, Sušica, Gornje Selo, Muline, Guduće,
Fortoština, Varoš ) idiličnih malih dijelova koji zajedno tvore
cjelinu mjesta Ugljana. Tu obitava oko 1000 stanovnika
Tradicionalna gostoljubivost mještana uvući će Vas vrlo brzo
u tipičnu otočku obitelj i već nakon kratkog vremena osjećati ćete
se kao pravi rođeni ugljanac.
koji
uglavnom žive od poljoprivrede, ribarstva i turizma.
Za čaroban odmor ne treba vam čarobna formula. Dovoljno je rasprostrijeti zemljovide i potražiti Hrvatsku, antički Zadar i Dugi otok. Prirodoslovno, to je otok osebujnosti i kontrasta i najveći otok u skupini sjeverno-dalmatinskih otoka. Dug je oko 45 km, širok između 1 i 4 km, s najvišim vrhom Vela Straža
338 m, sa strmom jugozapadnom obalom, očaravajućih litica i nizom uvala
među kojima se ističu Sakarun i Telašćica.
Ponos otoka je značajan krajobraz s istaknutim svjetionikom na sjeverozapadnoj strani, te
Park prirode Telašćica na jugoistoku. Plodovi mora uz raznovrsne plodove krša čine ovaj otok ekološkom cjelinom. Na otoku na 12. mjesta živi oko 1500 stanovnika. Sa ceste koja povezuje
sva mjesta na otoku pružaju se veličanstveni vidici. Prometno je dobro
povezan s kopnom trajektima i brzim brodovima.
Kad je u pitanju
Dugi otok,
na kojemu je niz atraktivnih turističkih mjesta i prirodnih ljepota, to
je putovanje kroz svijet tradicije i modernog načina življenja. Doći Dugom otoku, znači doći iskonskom sebi. Svojemu tijelu, a i svojoj
osobnosti možete ugađati u lješkarenjima na dugootočkim plažama, sami
ili s drugime, plivajuću u začudno kristalno čistom moru. U Salima i u Božavi pak možete postati članom ronilačkog kluba i roniti, poput šutljivih riba. Svako dugootočko mjesto svoju feštu ima. Hedonizam i mediteranska
kultura sa specifičnostima pojedinih mjesta, od trka tovarov, narodnih
kola do kazališnih predstava i glazbenih koncerata u ambijentu otočke
arhitekture, oživljava najpotisnutije čovjekove snove.
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km². Najviši vrh na otoku nalazi se na nadmorskoj visini
od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi
se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti
je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.).
Mljet se nalazi u južnodalmatinskoj otočnoj skupini. Najjužniji je i
najistočniji od svih naših većih otoka. Pruža se paralelno s istočnom polovicom
poluotoka Pelješca od kojega je odvojen Mljetskim kanalom širine 8 km.
Sjeverozapadni kraj otoka (rt Goli) udaljen je od Korčule 18 km, a rt
Gruj na jugoistočnom kraju otoka udaljen je od Dubrovnika 30 km.
Najbliži je morski put od Mljeta prema Pelješcu na smjeru Sobra
(Zaglavac) - Prapratno 5 NM. Od Sobre do Dubrovnika udaljenost je 24
NM, od Pomene do Korčule 13 NM i od Saplunare do Dubrovnika 17 NM. S
južne strane otoka otvoreno je more koje se pruža sve do sjeverne obale
Apeninskog poluotoka, što mu daje značajke izrazito pučinskog otoka.
U
njegovoj su blizini dva važna pomorska prolaza, Vratnik, između otočića
Olipe i Jakljana, i s druge strane Pelješki kanal, između Korčule i
Pelješca, koji predstavlja glavna "vrata" za srednju Dalmaciju. Mljet
je dug 37 km s prosječnom širinom od 3 km i površinom od 100.4 km2.
Osmi je otok po veličini na Jadranskom moru. Dužina je njegove obalne
crte 131.3 km, a pomorski akvatorij zauzima prostor do vanjske granice
teritorijalnih voda Republike Hrvatske, površine 1286.77 km2. Općina
Mljet zauzima 19.5% obalnog mora Županije i 4% ukupne površine morskog
akvatorija Republike Hrvatske. To je za Mljet nova stvarnost i bitan
čimbenik u razvojnim procesima. Najveće brdo na Mljetu je Veliki Grad
sa 514 m, a pruža se sredinom otoka iznad Babina Polja. Ostala su veća
brda Veliki Planjak (389 m), Sutilija (390 m), Vrh od Kantuna (465 m),
Zirine (488 m), itd.
Šipan je najveći otok u skupini
Elafitskih otoka koji se još nazivaju i Jelenski otoci.
Ime se prvi put spominje u 1. stoljeću poslije Krista.
Njegova površina je oko 16 kilometara četvornih, to jest
dug je oko 9 a na pojedinim mjestima širok od 1,5 do 3.
Na otoku su dva mjesta Šipanska luka i Suđurađ. U
vrijeme Dubrovačke Republike vlastela i bogataši gradili
su ljetnikovce za ugodna utočišta tokom ljetnih vrućina.
Na otoku postoje mnoge male zavjetne crkvice i kapelice,
jer su stoljećima na otoku živjeli mnogobrojni pomorci.
Šipan je udaljen od Dubrovnika oko 7 milja a Šipanska
luka otprilike 12.
Cijeli otok prekriven je mediteranskom vegetacijom,
nekad dok je na njemu živjelo oko 7000 ljudi bilo je
preko 350 000 komada maslinovih stabala. Danas na otoku
živi otprilike 450 ljudi većinom starija populacija i
djeca. Osim maslina na otoku ima dosta vinove loze, naranača,
mandarina, smokava, šipka i rogača. Danas pošto nema
dovoljno stanovništva sve više na otoku prevladava
makija, bor i kamenjar. Stanovništvo se bavi turizmom,
ribarstvom i nešto malo poljoprivredom.
Otok Lastovo nalazi se 13 km južnije od Korčule i
svojom veličinom od 50 km2 jedan je od manjih nastanjenih
otoka na Jadranu.
Posebnost otoka Lastovo je broj 46. Naime, Lastovo okružuje
46 nenastanjenih otočića, na Lastovu se nalazi 46 crkvica
(kapelica), 46 uzvisina ili brežuljaka i isto toliko ravničarskih
dolova - obrađenih polja maslinama, voćem i vinovom lozom.
Svojom isturenom pozicijom na Jadranu i brojnim uvalama,
otok Lastovo je vrlo atraktivan nautičarima, a ronioci zasigurno
imaju što razgledati u podmorju otoka i okolnih otočića. Lastovo
obiluje brojnim ribljim vrstama, školjkama i rakovima, a jastog
je jedan od najomiljenijih specijaliteta u restoranima i konobama.
Odmor na Lastovu je spoj mira i tišine, kristalno čistog
mora i netaknute prirode, daleko od industrijske civilizacije
u okruženju tradicionalne mediteranske arhitekture. Turizam
se na otoku jače počeo razvijati tek nakon proglašenja nezavisnosti
Republike Hrvatske 1991. godine. Razlog tome je jugo-vojni
režim koji je zabranjivavo pristup strancima te je zajedno
s otokom Visom, bio "zabranjeno voće" za strane
turiste.
Glavno mjesto na otoku je Lastovo koje se smjestilo na uzvisini
podalje od mora, a odlikuju ga brojne kamene kuće.
|
