|
Plitvička jezera proglašena su 1949. prvim hrvatskim nacionalnim parkom u Hrvatskoj, a Park je uvršten u Popis svjetske baštine (UNESCO) još 1979. godine, među prvima u svijetu. Današnja ponuda Plitvičkih jezera omogućuje posjetiteljima da ga vođeni odabranim programom obilaska upoznaju kroz aktivnosti koji uključuju pješačenje, vožnju električnim brodom i panoramskim vlakom, fotografiranje, veslanje, planinarenje i skijanje.Stara tradicionalna jela i običaji očuvali su se kroz vrijeme i posjetitelji mogu doživjeti taj ugođaj kroz bogatu gastronomsku ponudu koju nude restorani unutar kompleksa.
Bilo da prolazite tim dijelom ili odlučite odsjesti u nekom od tri hotela, zasigurno ćete uživati u raskošnoj prirodi, slapovima koji su dio krškog fenomena, jezerima od kojih najveću dubinu od 47 m ima jezero Kozjak, šumskim zajednicama i staništu bogate flore.
Kušajte specijalitete poput ličke janjetine u prigodnom ambijentu Ličke kuće jedinstvene arhitekture, a odmorite se u suvremeno opremljenim hotelima u neobično lijepom kraju. Važan element ukupne ponude Parka je kamp Korana, smješten ponad kanjona rijeke Korane.
Unutar obilaznog područja jezerske zone, na raspolaganju su van različiti buffet-i i caffe-i, te restoran Poljana. Restoran ima dio sa samoposlugom (self service) te a la carte restoran ili tzv. nacionalni restoran u kojem se nalazi otvoreno ognjište. A pored njega i već spomenute Ličke kuće, kvalitetnu kuhinju na atraktivnoj lokaciji nudi i restoran Borje koji također nudi dio sa samoposluživanjem (self service) i a la carte restoran, te grill "Kozjačka draga" smješten na otvorenoj piknik poljani na obali jezera Kozjak. Detaljnije informacije potražite na http://www.np-plitvicka-jezera.hr/
 Na zračnoj udaljenosti manjoj od 15 km od mora, u zaleđu grada Rijeke i kvarnerskog priobalja - rasprostire se Nacionalni park Risnjak. Razlog što je Risnjak odabran za nacionalni park je veliki broj prvorazrednih prirodnih pojava na razmjerno maloj površini. U neposrednoj je blizini gradskih područja Delnica, Rijeke, Karlovca, pa i Zagreba, a njegova privlačnost, pristupačnost i jedinstvenost privlače iz godine u godinu sve veći broj posjetitelja.
Provjerite ove prirodne znamenitosti iznimne ljepote i pravo bogatsvo Parka koje čini količina i raznovrsnost vegetacije. Naime, na tako malom području razvijeno je više od 30 biljnih zajednica, a od toga 14 šumskih zajednica. Pogled na te veličanstvene i osebujne šume s velebnog masiva Risnjaka svakako će vas ostaviti bez daha. Ovo je ujedno i sklonište čuvenom runolistu koji je pod posebnom zaštitom.
 Jedan od najljepših hrvatskih vidikovaca je Veliki Risnjak koji s vrha visokog čak 1528m pruža pogled prema beskraju - Kvarnerski zaljev, Bjelolasica, Klek, Slovenski Snežnik, Velebit...
NE PROPUSTITE
-vidjeti izvor rijeke Kupe koja je još uvijek neriješena zagonetka krša, a na 313m nadmorske visine oblikovala je jezero tirkizno-plave boje. Prilaz ovom mjestu moguć je iz dva pravca a jedan vam čak omogućava penjanje paralelno s tokom rijeke.
-prošetati „čudesnom dolinom leptira" nazvanoj po bogatstvu leptira, a smještenom u području gornjeg toka rijeke Kupe
-iskoristiti priliku i upoznati prirodu i sadržaj Parka na 4,5 km dugoj stazi - Poučna staza Leska, projektiranoj tako da ju svaki posjetitelj može samostalno prijeći. Ostale informacije potražite na www.risnjak.hr
 Otok Mljet pun je kontrasta i osebujnosti, a na njegovom sjeverozapadnom dijelu nalazi se Nacionalni park „Mljet" koji se proteže na 5 375 hektara zaštićenog kopna i mora, te je
1960. godine proglašen nacionalnim parkom.
Njegova jedinstvena panoramska ljepota klifova, hridina i brojnih otočića, strma brda koja zaklanjaju brojna krška polja i drevna naselja u kamenu, te sustav slanih jezera koji je u svijetu poznat kao istinski fenomen svakako su samo mali dijelić onoga što u ovom Parku možete doživjeti.
Neobilazno mjesto, ujedno i simbol samog Parka i otoka, je otočić Svete Marije omeđen Velikim jezerom s drevnim benediktanskim samostanom i crkvom koji datiraju iz 12. stoljeća. Prepun kulturno-povijesne baštine, sa rimskom palačom i starokršćanskim bazilikama, otok vam u samom srcu Jadrana pruža ulaz u prošlost današnjeg čovjeka na Mljetu.
Osim raskošne flore koju čini mnoštvo šuma i zelenila, specifičnost faune Mljeta je odsutnost zmija otrovnica poradi prisutnosti indijskog mungosa. Dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Njima se hrani i na Mljetu najveća dnevna grabljivica, orao zmijar. Također je izuzetno bogatstvo ptica pjevica. U šumama nalazimo i neke ptice koje su rijetke na otocima, poput šojke, sive muharice i šumskog zviždaka.
Fenomen sustava jezera proslavio je otok Mljet širom svijeta. Veliko jezero površine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero površine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojim tajnama privlače prirodoslovce, te i druge znatiželjnike i zaljubljenike u prirodu različitih profesionalnih i osobnih usmjerenja.
Današnje stanovništvo bavi se zemljoradnjom, posebice vinogradarstvom i maslinarstvom, a turizam i ugostiteljstvo sve više preuzimaju primat u svakodnevnom životu otočana, što je posebice vidljivo i u razvoju novih naselja uz more.
ZANIMLJIVOST
Stanovnici otoka Mljeta jedini su otočani na hrvatskom Jadranu koji se koriste ijekavskim govorom.
Doživite nezaboravno iskustvo i proširite svoje vidike posjetom Parku, odmorite se na prekrasnim plažama, zaronite u čisto plavetnilo, i ne zaboravite na fotoaparat. Jer, taj dijelić savršenstva željet ćete nositi sa sobom.
 Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.
Površina parka iznosi 109 km 2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.
 Nažalost, zabranjen je za posjetitelje (osim prolaska Premužićevom stazom) i u njemu se mogu provoditi samo znanstvena istraživanja te vođenje u edukativne svrhe, uz dopuštenje nadležne uprave za zaštitu prirode.
U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat "Visibaba", na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje, te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore.
Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt osnovan još davne 1967. godine.
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane.
 Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.
Stoga, ukoliko pripadate istraživačkom timu čija tematika se poklapa s ovim prekrasnim Parkom, slobodno uputite svoje zahtjeve nadležnim ustanovama.
Više informacija na www.np-sjeverni-velebit.hr
Nacionalni park «Krka» proglašen
je 1985. god. i sedmi je Nacionalni park Hrvatske. Smješten je u
cijelosti na području Šibensko-kninske županije,a obuhvaća površinu od
109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i
donji tok Čikole. Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava.Namjena mu je prvenstveno znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a turističke djelatnosti u ulozi su posjećivanja i razgledavanja.
S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22 rijeka u Hrvatskoj.
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49, a bocatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom. Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.
 U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, smještena je jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka - Kornati.
Zbog svoje izuzetne ljepote, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, 1980. godine veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.
Nacionalni park zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav.
Ovaj kraj se zasluženo naziva „nautički raj" jer ćete krstarenjem između mnoštva otočića i grebena moći isprobati svoje nautičke vještine i sposobnosti, a za taj izazov vam je potrebna samo ulaznica u Park i ništa više.
Ukoliko se odlučite posjetiti ovaj Park, zaronite i u njegovo podmorje. Ako ste kvalificirani i iskusni ronioci, moći ćete uživati u svim onim plavetnim vrijednostima zbog čega je ovo područje i proglašeno zaštićenim prostorom. Ako pak niste kvalificirani za ovakve pohvate, nema razloga za razočaranje. Uz pomoć obične maske i disalice možete zaviriti u dubine čistoga i prozračnog kornatskog mora.
 Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjestaFažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km kvadratna (povrsina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine). Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2. Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća...za velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko plemeHistri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI. Stoljeću Hrvati. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji".
Smještaj u blizini Brijuna
 Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske, po uređenosti i kvaliteti smjerova svrstava se u sam vrh europskih penjališta.
Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi.
Danas na pakleničkim penjalištima postoji preko 400 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina, pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.
Glavna penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasno u jesen.
Na području Nacionalnog parka postoji oko 150 km planinarskih staza i putova. Svakako najposjećenija je staza od ulazne recepcije, kanjonom Velikom Paklenicom do Planinarskog doma Paklenica (trajanje oko 2 sata).
|
