Hrvatska gastronomija najjednostavnije se dijeli s obzirom na dugogodišnji utjecaj nekadašnjih vladara ovog područja. Tako razlikujemo kontinentalni dio čija kuhinja korijene vuče iz Austrije, Mađarske, te općenito iz zemalja starog kontinenta, i dio uz obalu i otoke gdje je hrvatska gastronomija rasla na tradiciji mediteranske prehrane.

Unutrašnjost zemlje ponudit će vam vješto pripremljena variva, fiš paprikaš, popularni čobanac, gulaš, mesne specijalitete poput kulenove seke, šunke, kobasica, različite odreske, pečenja s krumpirima ili mlincima, a na sjeveru jedno od tradicionalnih jela – zagorske štrukle. No, to je samo kratki uvid. Vrlo je teško nabrojati sva jela i slastice ovog dijela Hrvatske jer mnoga, iako istog ili sličnog imena, razlikuju se po načinu prigotovljavanja od mjesta do mjesta.

Središnja Hrvatska i Slavonija osim mesnih, ribljih i slatkih specijaliteta, oduševit će vas svojim sortama vina. I ovdje se susrećemo s povijesnim okolnostima zbog kojih su ove regije i njihovo vinarstvo pod jakim utjecajem Austrije. Od bijelih vina to su graševina, rajnski rizling, zeleni silvanac i rizvanac, a od crnih je najpoznatija i najraširenija frankovka. Uz te sorte, nalazimo i one francuske poput chardonnaya, pinot sivi i bijeli, traminac, te cabarnet sauvignon i merlot. No, dominantna sorta je ipak graševina koja se zbog svoje svježine, specifične arome jabuke i dobre kiseline odlično slaže uz mesne plate, jela s roštilja i domaću šunku.

Mediteranska prehrana zasnovana na jelima od povrća uz dodatak maslinovog ulja, ribi, školjkašima, vinu, kozjim i ovčjim sirevima, agrumima, smokvama i bademima, okosnica je primorskog i dalmatinskog dijela Hrvatske. Najveći poluotok Istra s pravom se ponosi svojim pršutom, rižotom i tjesteninama s plodovima mora, šparogama i tartufima, dimljenim kobasicama, te desertima od kestena (veliki istarski maruni). Ova kuhinja je vrlo aromatična pa se hrani dodaju mnoge začinske trave, ružmarin, bosiljak, mažuran i kadulja. Istra je najpoznatija po Malvaziji, prastaroj mediteranskoj sorti, koja je i kod zahtijevnije vinkse publike najomiljenija. Udomaćena sorta je i teran, a od internacionalnih su tu još i chardonnay, pinot bijeli, merlot, cabarnet sauvignon koji samo dopunjavaju ponudu. Merlot uz tjesteninu s tartufima, Teran uz domaće kobasice ili malvazija uz rižota samo su neke od očaravajućih kombinacija.

Dalmatinska kuhinja na prvo mjesto stavlja ribu koja se priprema na gradele, brudet ili lešo, ali se nudi i kao usoljena i marinirana. Od začina prevladavaju lovor i češnjak i naravno, nezaobilazno maslinovo ulje. Školjke i rakovi se pripremaju na buzaru, a dalmatinski mesni specijalitet je pašticada s njokima. Tipične dalmatinske slastice su fritule i rožata. Dalmacija kao vinska regija najjače je utočište domaćih sorti koje daju iznimne rezultate u mirisu i okusu, a to su: plavac mali, babić, pošip, maraština, grk i bogdanuša. Plavac mali općenito se smatra kraljem hrvatskih crnih vina i često se služi uz mekše sireve, domaći pršut i jela od pečenog mesa.