KRK

KRK, otok u Kvarnerskoj otočnoj skupini, najveći otok Jadranskog mora; 409 km2 (dug 38 km, širok do 20 km); 16402 stan. Sjeverno od suženja Vrbnik-Punat pruža se niži, šumovit, plodniji i naseljeniji dio otoka. Viši, južni dio pretežno je gol, mjestimice pokriven gustom šumom. U vapnenačkom ravnjaku usječena je Baška draga, koja završava zaljevom Baške. Najviši je vrh otoka Obzova (569 m), na južnom krškom dijelu. Kamenita, strma i pretežito ogoljela sjeverozapadna obala nije razvedena ni pristupačna, a za bure je opasna. Sjeverozapadna i jugoistočna obala su razvedene. Blag morski utjecaj izrazitiji je na zapadnoj i jugozapadnoj obali. Prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 5,6 °C, a srpnja 24,1 °C; godišnja količina oborina prelazi 1000 mm. Osim Dobrinja sva veća naselja (Krk, Baška, Malinska, Njivice, Punat) leže na obali. Krk je prometno dobro povezan s kopnom - Krčki most koji povezuje kopnenu magistralnu prometnicu (M2) s magistralnom prometnicom (M29) na otoku od sjevera Baške; trajektne veze Valbiska-Merag (Cres), Baška -Lopar (Rab); zračna luka Rijeka kraj Omišlja. Od Šila i Klimna prema Svetom Vidu Moholjice prolazi regionalna prometnica. Otok Krk je posebno zanimljiv u etnografskom pogledu (narodni običaji, nošnja, domaća radinost, arhaični čakavski dijalekt, pjesme i napjevi).

 

KORČULA

KORČULA, grad i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka, na poluotočiću kojim je uskom prevlakom spojen s otokom;3232 stanovnika. Okolno obalno područje je pod borovom šumom. Istočno od luke je mala skupina otočića. Regionalnom prometnicom povezana sa svim naseljima na otoku. Luka se sastoji od zapadnoga i istočnoga lučkog dijela. Marina Korčula nalazi se u uvali na istočnoj strani grada. Trajektom je povezana s kopnom (Korčula - Orebić).

 

 

CRES

LOŠINJ

LOŠINJ, otok u zapadnom nizu Kvarnerskih otoka; 74,68 km2 (dug 31 km); 8134 stan. Od Cresa odvaja ga 11 m širok umjetni kanal (Osorski tjesnac), koji je premošćen pokretnim mostom. Sa zapadne strane Privlake prostran je zaljev (dug 5,6 km, širok do 1 km). U zaljevu su dvije uvale, Kovcanja i luka Mali Lošinj. U nizu uvala južno od zaljeva ističe se ÄŒikat. Na sjeveru diže se bilo Osoršćica (najviši vrh Televrina, 588 m), a u jugoistočnom dijelu najviši je ispon Grgošćak (243 m). U luci Mali Lošinj Privlaka je prokopana te je otok Lošinj podijeljen u dva dijela; preko prokopa most. Sjeverozapadna je obala Lošinja strma, stjenovita i zbog nerazvedenosti brodovima ne pruža zaklon; srednji dio zapadne obale vrlo je razveden. Istočna je obala položitija od zapadne; u srednjem dijelu nerazvedena i izložena buri, a u jugoistočnom području brojne su uvale. Ispred jugoistočne obale su otočići Vele Orjule i Male Orjule, Trasorka, Kozjak i dr. Otok ima blagu klimu i zimzelenu vegetaciju (mrča, česvina, lovor i dr.), osim najviših dijelova na sjeveru; oko Velog Lošinja, ÄŒikata i duž jugozapadne obale borove su šume. Nekad značajan po pomorskoj i brodograđevnoj djelatnosti, Lošinj potkraj XIX. st. postaje jedan od otoka na kojem se turizam intenzivno razvija; 1892. Mali i Veli Lošinj proglašeni su klimatskim mjestima. Uz turizam, u gospodarstvu otoka znatan udio ima tradicionalna brodogradnja (manji motorni brodovi, manji sportski brodovi) i ribarstvo. Središte je otoka Mali Lošinj, izlazna luka za promet lošinjskih naselja sa susjednim otocima. Kroz otok prolazi regionalna prometnica; trajektna veza (preko Cresa) Brestova-Porozina, Rijeka-Porozina, Merag-Valbiska te Mali Lošinj-Zadar. Na Lošinju je izgrađena zrakoplovna luka.

 

 

PAG

PAG, otok u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini, treći po veličini u Kvarneru, između Kvarnerića i Velebitskog kanala, u smjeru sjeverozapad-jugoistok; 284,5 km2 (dug oko 60 km, širok 2-10 km); 7969 stan. Jugozapadna je obala otoka niska, a sjeveroistočna strma i visoka: na njoj su Paški zaljev (s velikom uvalom Caska) i zaljev Stara Novalja; na jugoistoku tri su rta. U dolinama i poljima (Novaljsko, Kolansko, Povljansko, Vlašićko i Dinjiško) uzgaja se vinova loza (žutica), povrće i voće. Područje poluotoka Luna (20 x 2 km) velikim je dijelom obraslo maslinama. Na otoku je razvijeno i ovčarstvo (paški sir, vuna) i vinogradarstvo. Glavna naselja na otoku spojena su cestom i mostom sagrađenim 1968., dugim 300 m (dužina luka nad morem 195 m) preko rta Fortica, Ražanca i Posedarja s magistralom. Trajekt: Prizna-Žigljen. Važne luke i lučice za nautički turizam su: Stara Novalja, Pag, Caska, Metajna Dinjiška, Stara Povljana, Nova Povljana, Košljun, Šimuni, Mandre, Novalja i Tovarnele. Od tradicionalnih umjetnosti ističu se paška šivana čipka (čipkarska škola osnovana 1906.) i novaljska kačkana čipka. Otok je pri svakom vremenu pristupačan paškim mostom od rta Ošjak na kopnu (kod Miletića) do rta Fortica na otoku (kod Miškovića), 20 km od grada Paga, središta otoka.

 

 

VIR

VIR, otok u zadarskom arhipelagu; 22,3 km2 (dug 10,7 km, širok prosječno 4 km); 860 stan. Udaljen je od Zadra 26 km, a morskim putom (do pristaništa) oko 15 NM. S kopna je spojen preko Privlačkog gaza lučkim mostom od 1976. godine, čime je Vir postao sastavnim dijelom kopna. Na istočnom dijelu u Gazu smjestio se otočić Školjić, pokriven borovom šumom i dugačkom pješčanom plažom, koja čini posebnost. Otočić je sve do nedavno bio spojen putom s Virom i za vrijeme oseke bio njegov sastavni dio. Otok Vir je jedan od 300 otoka i otočića Zadarskog arhipelaga, odnosno jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Položen je u Virskom moru u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije. Dvadeseti je po veličini među hrvaskim otocima, a osmi u Zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlački poluotok od kojega ga rastavlja 3m dubok i 300m širok Privlački gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nautičkih milja kanal Nove Povljane. Turistička ponuda Vira isključivo je privatni smještaj u obiteljskim pansionima i iznajmljivanju soba, apartmana ili čitavih kuća za odmor, često s vlastitim sigurnim vezovima za brodove.

 

 

BRAČ

Otok Brač spada u skupinu srednjodalmatinskih otoka, a najveći je među dalmatinskim otocima. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 10 - 12 km; ukupne površine 395 km2. U njegovoj neposrednoj blizini na kopnu je najveći grad na istočnoj jadranskoj obali, Split. Otok Brač je vodeća turistička destinacija na području Dalmacije a turističko središte otoka je Bol (plaža Zlatni rat). Veća turistička mjesta su: Supetar, Sutivan, Sumartin, Milna, Murvica, Postira, Povlja, Pučišća itd.  

 

HVAR

Otok Hvar, kralj među dalmatinskim otocima, poznat je od antike po svom vaznom strateškom i nautičkom polozaju, bogatstvu slojevitosti povijesnih razdoblja, kulturnim i prirodnim spomenicima i knjizevnosti. Zahvaljujući blagoj klimi, toplim zimama i ugodnim ljetima, domaćin je brojnim gostima, znanstvenicima i putnicima namjernicima koji su privučeni raskošnom mediteranskom prirodom, bogatom tradicijom i noćnim životom. Hvar se danas smatra jednim od deset najljepših otoka na svijetu. Pozivamo vas da istražite ovaj jedinstveni otk koji nudi sve što je potrebno za nezaboravan odmor. Bez obzira što tražite na svom odmoru pronaći ćete ovdje; noćni život i arhitektura kozmopolitskog grada Hvara , izleti brodom na Paklene otoke, pješčane plaže kraj Jelse, spoj antike i modernog u Starom Gradu, rajske plaže ispod  borovih šuma Zavale, egzotiku južnih padina otoka u mjestima Ivan Dolac, Sveta Nedilja i Milna, ambijent "male Venecije" u Vrboski vožnja kroz polja lavande kraj Gdinja, Zastražišća i Bogomolje, mirne skrivene uvale oko Sućurja, djelić je doživljaja koji vas čeka.

MURTER

MURTER, otok u sjeverozapadnom dijelu šibenskog arhipelaga; 18,6 km2 (dug 11 km, širok do 2,8 km); 5192 stan. Od kopna ga dijeli uski Murterski kanal. Murter je najveće naselje na istoimenom otoku, s najvećim brojem otoka u svom sastavu (preko 170), s velikim brojem pjeskovitih plaža na svojim obalama (Čigrađa, Slanica, Podvrške...) i velikim brojem zanimljivih odredišta u svom susjedstvu (nacionalni parkovi: Kornati, Paklenica i Krka; parkovi prirode Telašćica i Vransko jezero; gradovi: Zadar, Šibenik i Split). Smještaj se nudi u obiteljskim kućama i apartmanima. Ljubitelji tišine i sportskog ribolova mogu pronaći mir na Kornatima, u ribarskim kućama. Specijalizirani restorani i gostionice nude obilje gastronomskih specijaliteteta.

 

 

ČIOVO

ČIOVO, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 28,8 km2 (dug 15,3 km, širok do 3,5 km); 6071 stan. Na otoku su naselja (dio Trogira), Arbanija, Žedno, Okrug Gornji, Okrug Donji te zaseoci Slatine i Prizidnica. Na zapadnoj strani otoka su pješčane i šljunčane plaže, najprostranije u zaljevu Saldun. Manje uvale su Duga, Tatinja i Movarštica. Uz jugozapadnu obalu ima više otočića (Sveta Fumija, Kraljevac, Galerija i dr.); uz njihove obale ima pogodnih mjesta za podvodni ribolov. Na istočnoj strani otoka manje su plaže oko Slatina i Supetarske uvale. Uz pogodnosti za ugodan odmor i kupanje, Čiovo ima i zanimljive povijesne spomenike. U obližnjim gradovima, Trogiru i Splitu, nude se dodatni atraktivni turistički sadržaji. Smještaj je moguć u Arbaniji, Donjem i Gornjem Okrugu, Čiovu, Slatinama (kuće za odmor).

 

 

VIS

VIS, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 90,3 km2 (dug 17 km, širok do 8 km); 4338 stan. Uza zapadnu obalu otoka je prostrani zaljev Komiža s pješčanim dnom. Glavna naselja na otoku, Vis i Komiža, međusobno su povezana cestom i brodskim linijama. Ono što predstavlja otok Vis je čisto i prekrasno more, brojne uvale, šljunkovite i pješčane plaže, te skrivene "vale" . Sačuvavši svoju ljepotu prave su oaze mira i možda najveća vrijednost otočke ponude.